Bratislava
Na istočnoj obali Dunava nalazi se znamenita povijesna jezgra, a na zapadnoj se smjestio moderni dio grada. Nekada poznat kao njemački Pressburg, mađarski Pozsony ili hrvatski Požun oduvijek je bio jedno od kulturnih središta Srednje Europe. Kao središte višestoljetne povijesti bio je raskrižje brojnih kultura i trgovinskih putova. Danas je najvažnije industrijsko i kulturno središte Slovačke.
Kao središte višestoljetne kulture Bratislava obiluje brojnim kulturno povijesnim građevinama koje su većinom smještene u starom dijelu grada koje je glavno mjesto bogatih kulturnih događanja tijekom cijele godine.
Prvi pisani spomen grada (Brezalauspurc ili Preslavaspurc) nađen je u Salzburškim analima u kojima se spominje bitka između Bavaraca i Ugara koja se odvila ispred Bratislavskog zamka 907. godine. Iako je zamak najvjerojatnije nazvan po Predslavu, sinu moravskog kralja Svatopluka I., naziv Brezalauspurc doslovno znači „Braslavov zamak”, te je time grad vjerojatnije nazvan po knezu Panonske Hrvatske Braslavu. Ovaj stari naziv pojavljuje se u inačicama Braslava ili Preslava na kovanom novcu kralja Stjepana I.
U srednjem vijeku grad biva poznat kao Pressburg na njemačkom, iz kojeg je proizašao slovački naziv Prešporok, te Pozsony na mađarskom, iz kojeg je proizašao hrvatski naziv Požun. Latinski naziv za grad je Posonium, koji je dobiven iz mađarskog imena grada. U razdoblju renesanse grad je nazivan Istropolis (grad na Dunavu) na starogrčkom.
Današnji naziv Bratislava najvjerojatnije potječe iz 1837. kada je slavist Pavel Jozef Šafárik rekonstruirao naziv Břetislaw iz starih imena grada, vjerujući da ono dolazi od imena češkog vladara Bretislava I. Ovaj naziv su prvi koristili članovi slovačkog narodnog pokreta 1844. kao Bratislav. Nakon prvog svjetskog rata predloženo je da se grad nazove „Wilsonov grad” (Wilsonovo mesto), po američkom predsjedniku Woodrowu Wilsonu. Prijedlog je odbijen, a službeni naziv grada u novostvorenoj Čehoslovačkoj postao je Bratislava u ožujku 1919.
Zemljovid - Bratislava
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Slovačka
Zastava Slovačke |
Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
HU | Mađarski jezik (Hungarian language) |
SK | Slovački jezik (Slovak language) |